Split je kulturni centar Dalmacije. U njegovom srcu nalazi se Dioklecijanova palača, jedan od najsačuvanijih spomenika iz vremena rimskog carstva, a po svojoj prostranosti spada u najveće građevine rimske antike. Centralni dio palače je mauzolej cara Dioklecijana, današnja splitska katedrala u kojoj se čuvaju moći patrona Splita Sv. Duje, sa zvonikom - kampanelom, koji se gradio, s prekidima, sedam stoljeća, od trinaestog do 1908. Sjajni kampanel, visine 57 metara, vodio je austrijski arhitekt Alois Hauser, a radove izveo splitski graditelj, samouk Andrija Perišić. Za ovaj zvonik Duško Kečkemet je kazao da je najljepši na Jadranu.

Split je Marulićev grad, grad „oca hrvatske književnosti“, tvorca prvog našeg epa Judita 1501. godine, ali i grad prvog hrvatskog povjesničara Tome Arhiđakona, rođena oko 1200. godine. Split je tradicionalno bogat piscima kako nacionalnog značaja, tako i piscima humoristima i satiričarima svoga podneblja i svoga dijalekta. U ovom dijelu svakako je najpoznatiji Miljenko Smoje, koji je svojim televizijskim serijama Velo i Malo misto i svojim kolumnama u tisku, splitsku riječ popularizirao i proširio na cijelu bivšu državu. Smoje je autor niza knjiga: Hajdučka legenda iz 1971., Dalmatinska pisma 1976., Dnevnik jednog penzionera 1981., Pasje novelete 2004. godine. Smoje je nasljednik prvog splitskog humoriste Marka Uvodića, a Joško Čulić, u neku ruku, nasljednik Smoje, sa knjigama svojih humoreski pisanih splitskom čakavicom, splitskom žargonu, splitskom idiomu: Vidin, štijen, čujen, 2001., Moji vijađi 2002., Ča smo na ovome svitu 2003. i zadnjom Letu penzionerski dani 2009. godine.

Teško je nabrojit sve splitske književnike, pisce, kritičare, publiciste kao što su: Živko Jeličić, Olinko Delorko, Marin Bego, Bogdan Radicu, Enzo Bettiz, Anatolij Kudrjavcev, Frano Baras, teološki pisci biskup dr. Frane Franić i dr. don Drago Šimundža, dr. Zdravko Mužinić, prof. dr. Šimun Jurišić, novinari Joško Čelan, Josip Jović i t d.

Split je grad sa bogatom kazališnom tradicijom. Najstarije vijesti o splitskom teatru potječu iz 1758. godine, što govori o visokoj kulturnoj zrelosti tadašnjih Splićana. Današnje Hrvatsko narodno kazalište otvoreno je 1893. godine nakon što je grad iz ruku autonomaša došao u ruke narodnjaka.

Split je dao niz vrhunskih glumaca od kojih je sigurno najpopularniji Boris Dvornik, a vjerojatno najbolji, hrvatski dramski glumac Josip Genda. Sigurno su mnogima ostali u sjećanju izvanredna glumačka ostvarenja Asje Kisić i Zdravke Krstulović, te braće Ive i Andre Marjanović.

Split je rodni grad svjetski poznate prima balerine Ane Roje, skladatelja Ive Tijardovića, autora Male Floramy, najizvedenije hrvatske operete, Jakova Gotovca, autora čuvene opere Ero s onoga svijet, Josipa Hatzea autora glazbenih popijevki i opera Povratak i Adel i Mara, kao i Krune Cipcija koji je napisao libreto i glazbu za operu Dundo Maroje. Treba spomenuti i Silvija Bombardellija koji je skladao oko 130 djela među kojima balet Stranac i operu Bakonja, ali i Josipa Andreisa, glavnog urednika prvog izdanja Muzičke enciklopedije i Povijesti glazbe, jedine knjige posvećene hrvatskoj glazbi. Split je rodni grad Ljube Stipišića, autora niza popularnih dalmatinskih klapskih pjesama i sjajnog skladatelja zabavne glazbe Zdenka Runjića, te niza pjevača zabavne glazbe: Dina Dvornika, Olivera Dragojevića, Gibonnija, Meri Cetinić, Zorice Kondža, Doris Dragović, Gorana Karana, Tedy Spalata, Petra Graše, Severine... Split je „najraspjevaniji“ grad u Hrvatskoj.

Split je grad vrsnih kipara i slikara: Andrije Krstulovića, Željka Radmilovića, Tome Rosandića, Joze Vrdoljaka, Kuzme Kovačića, a naš najveći kipar Ivan Meštrović poklonio je svoje umjetnine i svoj Muzej na Mejama hrvatskom narodu. Za taj Muzej stručnjaci kažu da je raspored figura u njemu efektniji nego u čuvenom Rodinovom muzeju u Parizu. Osim Meštrovićevog, u Splitu su još i Arheološki muzej (najstariji), Galerija umjetnina, Pomorski, Gradski, Etnografski i Prirodoslovni muzej i Muzej Hrvatskih starina.

Poznati splitski slikari su: Sikavica, Miše, Vidović, Botteri - Dini, Bavčević, Mateljan, Lipovac, Jakelić…